Same pripreme za slavlje Uskrsa počinju Čistom srijedom ili Pepelnicom, kojom započinje i četrdesetodnevno razdoblje zvano korizma. Za one koji još nisu kršteni to je vrijeme pripreme, a kršteni se u korizmi prisjećaju svog krštenja. Osim toga, kršćane se poziva na pokoru kroz molitvu, post i dobra djela.

Korizma završava Velikim četvrtkom, koji uz Veliki petak i Veliku subotu čini Vazmeno trodnevlje. Na Veliki petak, dan Kristove muke i smrti, utihnu orgulje i crkvena zvona, nema misnog slavlja i vjernici se u crkvi okupljaju u tišini, a za katolike je zapovijedan post i nemrs.

Simbolika Uskrsa

Isus Krist, sin Božji, mučen je i razapet na križ, na kojemu je umro na Veliki petak. Svojom smrću oslobodio je čovječanstvo od grijeha, a trećeg dana uskrsnuo je iz mrtvih i taj dan, na kojemu se temelji kršćanska vjera, nazivamo Uskrs.

U noći između Velike subote i Uskrsa održava se u crkvama uskrsno ili vazmeno bdijenje, na kojemu se slavi za Rimokatoličku crkvu najvažnija sveta misa u liturgijskoj godini. Njome počinje uskrsno vrijeme. Liturgija započinje paljenjem uskrsne svijeće, koju svećenici unose u zamračenu crkvu te se njen plamen prenosi na svijeće vjernika, a vatra simbolizira novi život i uskrsnuće. Tijekom mise se pali i uskrsna vatra na uskrsnoj svijeći.

Nekoć je Uskrs bio smatran savršenim trenutkom krštenja, stoga se na toj misi novi članovi pridružuju Crkvi, a stari članovi obnavljaju zavjete. U posljednje vrijeme za one koji ne mogu ili im je teško ustati na ranu jutarnju misu obavi se blagoslov hrane i na večernjoj subotnjoj misi.

Na sam Uskrs vjernici na jutarnju misu donose košare s hranom koja se blagoslovi tijekom bogoslužja. Slavi se Kristovo uskrsnuće pa se pjevaju veselije i svečanije pjesme, a treća od pet crkvenih zapovijedi nalaže vjernicima da se barem jednom godišnje ispovjede i o Uskrsu pričeste.