preskoči na sadržaj
Vijesti

Aktivna metoda učenja koja potiče inkluziju - dizajnersko promišljanje u obrazovanju ili "Design Thinking"

Aktivne metode učenja su naširoko poznate kao najkorisnije za razvoj vještina 21. stoljeća ili kao ključne metode potrebne da bi se svladali izazovi nepredvidive budućnosti. Također, ovakvim metodama rada potičemo inkluzivno obrazovanje.

Neki od najpoznatijih i najkorištenijih aktivnih resursa u školama su “preokrenuta” učionica (Flipped classroom), projektno orijentirano učenje (Project-based learning), “gamifikacija” ili skup aktivnosti i procesa za rješavanje problema korištenjem ili primjenom karakteristika elemenata igre (Gamification), učenje temeljeno na rješavanju problema (Problem-solving based learning), učenje temeljeno na istraživanju (Research-based learning) i naposljetku – design thinking ili dizajnersko promišljanje”.


Za početak, nužno je razumjeti razlike između metoda poučavanja i tehnika učenja. Tehnike učenja su alati koji omogućuju razumijevanje i shvaćanje sadržaja: mnemotehnike, flash kartice, sažetci, bilješke, vizualno razmišljanje itd. S druge strane, metode poučavanja temelje se na teoretskim osnovama koje uključuju različite tehnike ili procedure koje učitelji koriste za prijenos znanja, procedura i vrijednosti te za lakši razvoj učeničkih vještina.

Prije nekoliko desetljeća David Kelley i njegov tim pri tvrtki IDEO počeli su uvoditi dizajnersko promišljanje kako bi stvorili inovativne proizvode i usluge prilagođene pravim potrebama svojih klijenata. Ta inicijalna suradnja pokrenula je uvođenje dizajnerskog promišljanja u edukacijska okruženja. Danas IDEO nudi edukacijski materijal za učitelje.

Dizajnersko promišljanje je metoda aktivnog učenja koja služi za stvaranje inovativnih ideja koje zadovoljavaju stvarne potrebe okruženja u kojem se nalazite.

Kad se primijeni na edukacijski kontekst, dizajnersko promišljanje postaje metodologija koja potiče učenike da razmišljaju, razvijaju svoje ideje te da pogrješke doživljavaju kao dio procesa učenja. Primjena ove metodologije moguća je u bilo kojem polju znanja zato što razvija suosjećanje, kreativno razmišljanje, kritičko razmišljanje te vještine za suradnju s drugima, društvene vještine i poduzetništvo. 

Znanstveni kurikulum ne samo da uključuje znanje o dotičnim fenomenima, nego uključuje i primjenu takvog znanja na izgradnju prototipova i rješavanje problema u društvu. Proces dizajnerskog promišljanja pridržavat će se ovih standarda kurikuluma i biti u korelaciji sa svim disciplinama učenja koje predstavlja akronim STEM: znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika. Nadalje, dizajnersko promišljanje omogućuje daljnji razvoj učenika, poput razvijanja emocionalne inteligencije i povećanja motivacije pri rješavanju “stvarnih” problema, jezičnog izražavanja, aktiviranja kreativnog razmišljanja i povećanja poduzetničkih vještina među učenicima.

DIZAJNERSKO PROMIŠLJANJE SASTOJI SE OD PET RAZINA TEMELJENIH NA PROCESIMA PROMIŠLJANJA, STVARANJA I OSVRTANJA.


Izvor: Školski portal

Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Paola Medved   datum: 19. 1. 2021.

Tražilica



Oglasna ploča


Kalendar
« Travanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
Prikazani događaji


Brojač posjeta
Ispis statistike od 5. 4. 2010.

Ukupno: 3646679
Ovaj mjesec: 1002
Danas: 4


Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja

Arhiva dokumenata




preskoči na navigaciju