Udruga europskih školskih ravnatelja (ESHA) ističe da je temeljni cilj izobrazbe izgraditi vještine i sposobnosti koje će djeci omogućiti uspješan život u 21. stoljeću. Učenike stoga valja naučiti vještinama koje će im pomoći u prikupljanju i procjeni informacija te stjecanju znanja na temelju tih podataka s pomoću suvremenih tehnoloških pomagala. ESHA se zalaže za aktivno učenje u razredu, koncept prema kojem učitelji na školskom satu razgovaraju s učenicima umjesto da predaju - otud ideja o obrnutoj učionici.

Promiče se ideja da učenici kod kuće, gledajući i slušajući videolekcije, upoznaju nastavno gradivo prije nego što će ga obrađivati u školi. Domaća bi se zadaća rješavala u razredu s učiteljem koji bi tako uspostavljao aktivan i kvalitetan odnos s učenicima. Na taj način, kod kuće stječu znanje koje bi inače stjecali u školi, a u školi ga produbljuju uvježbavanjem i diskusijama te sve nejasnoće razjašnjavaju direktno s učiteljem. Ranije bi kod kuće sami rješavali zadatke prilikom kojih bi se javljale nejasnoće koje su se tek na sljedećem satu mogle razjasniti. U obrnutoj učionici uvježbavaju na satu, nakon što izađu iz učionice razmišljaju o povratnoj informaciji koju su dobili te ju koriste za unaprjeđenje svog učenja. Ovakvim načinom poučavanja učenici su u centru poučavanja i zaposleni su aktivnostima koje zahtijevaju suradnju s drugim učenicima i učiteljem i koje se temelje na rješavanju problema. Time se uloga učitelja mijenja prema ulozi voditelja i mentora koji potiče učenike na samostalno i samoregulirano učenje.

Promiče se ideja da učenici kod kuće, gledajući i slušajući videolekcije, upoznaju nastavno gradivo prije nego što će ga obrađivati u školi. Domaća bi se zadaća rješavala u razredu s učiteljem koji bi tako uspostavljao aktivan i kvalitetan odnos s učenicima. Taj je oblik nastave poznat pod nazivima „stražnji razred”, „preokrenuta učionica”, „obrnuta nastava” i Thayerova metoda.

Uporabom videa i drugih medija učenici mogu lako kontrolirati sadržaj lekcija, gledati ih, slušati, vraćati se na početak i slično. Tako pripremljeni dolaze u razred, diskutiraju, primjenjuju stečeno znanje i rješavaju probleme. Umjesto da predaje, učitelj bdije nad učenikom i pomaže mu kada zapne u svladavanju gradiva primjećujući i ispravljajući pogreške u njegovu razmišljanju, posebice one koje se ponavljaju.

Bergman i Sams koji su 2012. napisali knjigu “Flip Your Classroom: Reach Every Student in Every Class Every Day”. opisali su kako su oni u svojim razredima primijenili ovaj pristup:

S obzirom da su učenici za domaću zadaću najčešće pogledali jedan video, nastavni sat započinje kratkom raspravom o njemu. Za vrijeme gledanja videa kod kuće učenici ne mogu odmah, neposredno, postaviti pitanje učitelju kao što su to mogli prilikom klasičnog izlaganja u učionici. Stoga im je dobro na početku školske godine najprije ukratko objasniti kako najučinkovitije gledati neki video. Dobro je isključiti sve uređaje koji ometaju pozornost: televizor, mobitel, iPad i sl. Svaki učenik si može prilagoditi gledanje videa jer ga može zaustaviti i ponovno pogledati neke dijelove. Na taj način svaki učenik može za vrijeme zaustavljanja zapisati važne informacije i pitanja koja bi postavio učitelju, ukoliko mu nešto nije jasno. Kad se učenici već unaprijed pripreme za nastavu i dođu s pripremljenim pitanjima, učitelj će lako uvidjeti koje dijelove im treba pojasniti. Na temelju njihovih pitanja on će i procijeniti je li video bioučinkovit, treba li možda doraditi neke dijelove ili snimiti novi.Nakon što učitelj odgovori na početna pitanja, kreće se s glavnim dijelom sata, a to može neka istraživačka aktivnost, eksperiment, rješavanje problema ili test. Ukoliko imaju blok sat učenici izvode više aktivnosti.Učitelj za vrijeme rada u učionici pomaže učenicima koji su zapeli u rješavanju zadataka. Ponekad učenici za domaću zadaću nemaju zadano gledanje video materijala, obično onim danima kada u školi izvode eksperimente. Umjesto gledanja videa, kod kuće trebaju napraviti pripremne radnje za izvođenje eksperimenta. U tradicionalnom modelu učenici obično za domaću zadaću dovršavaju zadatke i raspravu koja slijedi nakon eksperimenta. U modelu obrnute učionice na dan izvođenja eksperimenta učenicima se za domaću zadaću zadaje video novog sadržaja, a na sljedećem nastavnom satu učenici imaju vremena za dovršetak eksperimenta. To učitelju omogućava da odgovori na specifična pitanja i pomogne slabijim učenicima te da svi zajedno rasprave podatke koji su sakupljeni eksperimentom. Aktivnosti u učionici usmjerene su na učenika, a ne na učitelja. Učenici su odgovorni za gledanje videa i postavljanje odgovarajućih pitanja. Učitelj daje kvalitativnu povratnu informaciju. Učenici su zaduženi za rad na zadacima i prezentaciju svojih rezultata. S obzirom da im je učitelj kao pomoć stalno dostupan, učenici su motivirani za učenje, a ne samo da izvrše zadatak

Izvor:

Školski portal

https://skolazazivot.hr/wp-content/uploads/2020/03/Obrnuta-u%C4%8Dionica.pdf